Bosanski, crnogorski, hrvatski, srpski jezik

Književnost, gramatika i pravopis naših jezika

16.03.2011.

Funkcionalni stilovi standardnog jezika

Funkcionalna stilistika je lingvistička disciplina koja se bavi izučavanjem upotrebe stila jezika u pisanom i govornom obliku. Objektivnost, estetika, logičnost, istinitost, raznosvrsnost i dr. samo se neke osobine funkcionalnih stilova standardnog jezika. Stilistika je zvanično nastala 60-ih godina u 20. stoljeću, ali je bila prisutna još od antičkog doba preko retorike i dr. slicnih disciplina.

Stilistika se može posmatrati na dvjema razinama:

1. lingvističkoj (funkcionalnoj) i

2. književnoj (izučava stilove epoha i pisaca, književnih dijela i sl. i proucava jezička stilska sredstva).

Funkcionalna stilistika dijeli funcionalne stilove na:
a) knjizevnoumjetnicki/pjesnicki: subjektivan, fiktionalan, koristenje stilskih figura, fraza, upravnog govora, dijaloga, monologa itd...
    Cilj je dozivljaj, estetika stila, viseznacnost u percepciji kod citatelja/gledatelja. Pjesnici se koriste metrima, strofama, verzima, slogovima ...
b) nuacni: objektivan, iskljucivo koristenje standardnog jezika. Cilj je istrazivannje i rezultat rada, tj. generalizacija izučenog
c) administrativno-pravni: koristi se u drzavnoj administraciji: sudovima, institucijama i dr.
d) novinarsko-publicisticki: ovaj stil trebao bi da bude objektivnog karaktera, no zna biti prilicno subjektivan. Novinarski stil ima svoje tipicne
    karakteristike poput: naslova, uvoda, podnaslova, citiranja kao prenosa informacija, koristenje crte i ostalih pravopisnih pravila. U ovom stilu
    se do odredjene mjere - koja ne bi trebala da prelazi granicu u kojoj tekst gubi na objektivnosti- koriste i stilske figure: najcesce metafore i suprotnosti.
 
e) razgovorni stil: ne mora uvijek odgovarati standarnom jeziku
f) posebni funkcionalni stil(stripovni, religijski,...)

Knjizevnoumjetnicki stil je najjezgrovitiji,ima najvece mogucnosti a te mogucnosti mu daje pjesnicka sloboda. Dijeli se na podstilove: prozni, dramski, pjesnicki. Ovaj stil je subjektivnog
karaktera i u njemu se koriste razlicite stilske tj. retoricke figure.

Naucni stil bazira se na ubjedjivanju i dokazivanju. Obiluje terminima ili strucnim izrazima.baziran je na definicijama, teoremama, aksiomima, dokazima,... Upucen je uzem krugu ljudi, onima koji imaju visoku naobrazbu. Krasi ga objektivnost i preciznost.
Podstilovi: strogonaucni i naucno popularni. Ovaj stil je objektivnog karaktera i najbitnije, dok ljepota
Strogonaucni – zbirke zadataka iz matematike,knjige iz prirodnog podrucja.
Naucno popularna- zadatak joj da bude zanimljiva a ujedno da nas nesto i nauci (enciklopedije).
Administrativno-pravni stil odlikuje se kliseiziranim izrazima. Imaju standardne fraze , pravila po kojima se treba izrazavati, nominalizaciju, dekomponirane predikate, gomilanje rijeci, sematiziranost, suhoparnost, preciznost,...
U ovaj stil ubrajamo zalbe, molbe, izjave,...
Novinarsko-publicisticki stil je blizak knjizevnoumjetnickom stilu ali dok taj stil krasi subjektivnost ovaj novinarsko-publicisticki trebao bi biti objektivan. On se vezuje za zurnalistiku, elektronske i pisane medije. Krasi ga raznovrsnost tekstova.
Prvobitan zadatak je informativni i on ponekad moze imati ubjedjivacku funkciju jer treba ubjediti gledaoce, citaoce ili slusaoce u neku istinu. On je slikovit, aktuelan, ali ima i svoje kliseje. Podstilovi: novinarski, publicisticki i kombinacija novinarskog i publicistickog (dnevnici, memoari, sjecanja,...)
Prati aktuelna zbivanja. Uvijek je u zaristu zbivanja, ne smije biti baziran iskljucivo na tzv. zutom novinarstvu.mora odgovoriti na pitanja:ko, sta, kada, gdje, kako i zasto.
Razgovorni stil je usmenog karaktera. Unutar njega se cesto upotrebljavaju glagoli, obiluje lokalizmima, zargonizmima i pokadkad vulgarizmima. Cesto imamo redukcije i kracenja rijeci. 80% ljudske djelatnosti otpada na razgovorni stil. Upotrebu ovog stila olaksava gestikulacija, pokreti, mimika, sutnja. Vrlo su ceste elipticne recenice.
Posebni stilovi:religijski, reklamni, scenaristicki, esejisticki, stripovni,...
Religijski-vezan je za svete knjige i podrazumjeva molitvu koja bi u vertikali izgledala odozdo prema gore.
Stripovni- niz vezanih pitograma(slicica), ima svoja pravila, stilski je siromasan
Scenaristicki- poceo se izdvajati tek u novije vrijeme, u njeg spada pozorisna predstava ili filmski scenario/knjiga snimanja
Retoricki stil- imamo oratorski i polemicki, to su govori poput Sokratovog ili Martina Lutera Kinga
Esejisticki- nastaje sa romanima 20 st., obiluje naucnim izrazima, bavi se specificnim problemima.

Bosanski, crnogorski, hrvatski, srpski jezik

Institucije, biblioteke, fakulteti, profesori i kritičari
UNIVERZITETI

Karl Frazes Universitaet Graz

Karl Frazes Universitaet Graz, Institut slavistike
----------------------------------------
University of Sarajevo http://www.unsa.ba/eng/ouni.php

Sadržaj
TRADICIONALNA GRAMATIKA

Vrste riječi

Deklinacija/sklonidba imenica i brojeva

Pluralia tantum i zbirne imenice


GLASOVNE PROMJENE 1: palatalizacija, sibilarizacija, asimilacija po zvučnosti i mjestu tvorbe

GLASOVNE PROMJENE 2: jotacija/jotovanje, nepostojano A, alternacija L u O, pokretni vokali (mobilni vokal)

Arhaične alternacije: Prevoj/prijevoj vokala

Pridjevi i prilozi: funkcija, vrste i aspekt

Uzvici/usklici i onomatopeje

----------------------------------------

LINGVISTIKA / JEZIKOSLOVLJE

Kratak pregled lingvistike/jezikoslovlja

Lingvistika

Kolokacije

Frazemi / frazeme

Morfologija, semantika, leksikologija: osnovne definicije

Morfologija: afiksi, korijen i osnova

Morfologija: složenice i izvedenice

Morfologija: morfološke kategorije (analiza vrsta riječi)

Imenice: morfološke kategorije imenica i podjela prema leksičko-semantičkom značenju i sintaktičkoj funkciji

Dvojina u slavenskim jezicima

Fonetika i fonologija

Fonološka transkripcija, distinktivne osobine fonema

Fonološka/fonetska transkripcija u hrvatskom i srpskom jeziku

Fonološki sistem bosanskog jezika (bosanska transkripcija)

Fonologija distinktivnih osobina

Fonemi i njihove opozicije

Sintaksa

Sintaksa: analiza reči i sintagma

Razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika na fonetičkoj, morfološkoj, (morfo-fonološkoj), sintaktičkoj i pravopisnoj razini

Valentnost i rekcija glagola


Funkcionalna stilistika

----------------------------------------

LITERATURA

Nauka o literaturi: Šta je to literatura? Posebnost literarnog teksta, literarni kanon.

Literatura 19. stoljeća: počeci 16. - 18. stoljeća


----------------------------------------

Naucni radovi (izbor)

Prevedenice
>>>

Jezik, kultura i umjetnost (linkovi, alati, blogeri pišu o...)
Sadrzaj poznatih djela http://karaka.blog.hr/


----------------------------------------

Bosanski jezik: uvod u gramatiku http://bosanskijezik.blogger.ba/



Hrvatski jezički savjetnik http://stitch.blog.hr

----------------------------------------

Gramtika srpskog jezika http://www.vokabular.org/gramatika/doku.php

----------------------------------------

Rječnici
Logo von croDict.com
Krstarica
Rječnik.ba

ĆIRILICA - LATINICA
Ćirilica - latinica


BROJAČ POSJETA
152534

Powered by Blogger.ba