GRAMATIKA IV

PRIDJEVI I PRILOZI

Razlikovanje i prepoznavanje priloga i pridjeva u rečenici.

Prvenstvena razlika odnosi se na vrstu riječi na koju se pridjevi i prilozi u svojoj rečeničnoj funkciji odnose. Kod pridjeva je to imenica, kod priloga glagol. Pridjevi se mogu komparirati (jak - jači - najjači), prilozi jako rijetko. Neki pridjevi mogu dobiti i funkciju priloga u rečenici: Brzo je došao. (prilog) | On je brz. (pridjev) | Dobro je uradio zadaću. (prilog) | Ona je dobra učenica. (pridjev).

Pridjevi su fleksivna/promjenjiva vrsta riječi, što znači: "mjienjaju se kroz rod, broj, padež". Prilozi nisu promjenjivi kroz rod, broj i padež i zato pripadaju nepromjenjivoj vrsti riječi. Izuzeci su pridjevski prilozi (pridjevi koji se koriste u priloškoj funkciji).

Pridjevski prilozi kao posebna vrsta priloga

Promjenjiva vrsta riječi "pridjevi" se u rečenici mogu koristi kao prilozi, dobivaju funkciju priloga i kategorišu se kao pridjevi.

dobar, dobra, dobro su gramatički oblici pridjeva dobar i odgovaraju na pitanje kakvo je nešto? tj. opisuju svojstvo ili stanje imenice.

Ali ako upotrijebimo ovaj primjer u funkciji priloga, onda će se pridjev odnositi na radnju, znači na glago ili pridjevl, tj. na način na koji se vrši radnja. Prilog ćete prepoznati po srednjem rodu jednine: dobro, loše, jako (dobro), bučno...

On je to dobro uradio. => Kako je to uradio? Kako je urađeno? -Dobro!

jako dobro => jako se odnosi na pridjevski prilog dobro, radi se o 2 priloga (kako je to uradio? Kako je urađeno? - dobro)

Prilozi

1. Načinski (kako?): brzo, lako, teško, srdačno...

2. Vremenski (kada?): danas, prije, jučer, onda...

3. Količinski (koliko?): ovoliko, onoliko, prosječno, veoma...

4. Uzročni (zašto?): zato...

5. Mjesni (gdje? kamo? kuda?); tamo, ovamo, onuda, ovuda...

Razlika između:

GDJE- KAMO (cilj)-KUDA (smjer)

ovdje - ovamo - ovuda

tu - tamo- tuda