Kolokacije
Kolokacije predstavljaju kombiniranje riječi u sintagmatskome nizu. Čini ih svez dvije ili više riječi, a u standardnom izražavanju pojavljuju se u obliku čvrste semantičke veze, kao npr.: naručiti piće, izdati potvrdu/knjigu/dokument i sl. Nažalost još i danas nisu do krajnosti izučene, a ključni su materijal za učenje stranog jezika, kao i usavršavanje stila i kombinatorike u paradigmi izražavanja u matarnjem jeziku.
"Kolokacije su semantički i sintaktičkistabilne jedinice te se ponašaju u skladu s gramatičkim pravilima (postaviti stol, postaviti stolove, stolovi su postavljeni itd.).
Sastavnice kolokacije ne moraju neposredno slijediti
jedna za drugom, već se između njih mogu interpolirati druge sintaktičke jedinice, npr.
Stolovi koje smo naručili za svadbu postavljeni su kako smo željeli . U pogledu zamjenjivosti
članova kolokacija njihovim sinonimima kolokacije ipak pokazuju različit status
stabilnosti. Naime kod nekih se sveza riječi može ustanoviti da je jedna sastavnica u
određenoj mjeri zamjenjiva nekim sinonimima, ali ne i svim sinonimnim izrazima
jednoga semantičkog polja: u njemačkome jeziku moguće su sintagme Angst empfinden/
verspüren/ spüren ‘osjećati/ osjetiti strah’5 ali ne i *Angst fühlen. U takvim je slučajevima
leksička stabilnost nešto niža."
Kolokacije treba odvojeno posmatrati od slobodnih sintagma s jedne strane i frazema s druge strane. Čvršće su i selektivno ograničenije od slobodnih kombinacija, ali su slobodnije
od idiomatskih, odnosno frazeoloških sklopova.
"Naime kolokacije karakterizira mala paradigmatska zamjenjivost njihovih članova, dok slobodne sintagme tvore sveze neograničena značenjskog potencijala (usp. Pritchard 1998; Borić 2002; Blagus Bartolec 2008). Pokazat ćemo to na primjeru leksema brod: leksičke sveze poput trgovački brod, putnički brod, teretni brod, ribarski brod, ratni brod4 jesu kolokacije jer jedna sastavnica
uvijek zadržava svoje primarno značenje (brod), a druga ga sastavnica samo konkretizira.
Što se idiomatičnosti tiče, u frazemima je, kao u primjeru ravna kao daska6, riječ o
metaforičnosti, odnosno desemantizaciji značenja – pejor. ‘ženska osoba mršave,
koščate ili astenične građe, bez prsa i bokova’. Kao takve, frazemske su sastavnice
“čvrste” i mogućnost njihove zamjene nekom drugom riječi nije proizvoljna. Sveza riječi
ravna daska, nasuprot tome, nema preneseno značenje te je pridjev ravna moguće
zamijeniti nekim drugim pridjevima kako bi se dobilo novo značenje, npr. široka daska.
No pridjev ravna nije moguće zamijeniti jednim od njegovih sinonima7 i zbog toga je
selekcijskoga ograničenja sveza riječi ravna daska u tom značenju kolokacija, a ne
slobodna sintagma."
Prema: Aneta Stojić – Sanela Murica
KOLOKACIJE – TEORIJSKA RAZMATRANJA I PRIMJENA
U PRAKSI NA PRIMJERIMA IZ HRVATSKOGA I
NJEMAČKOGA JEZIKA
URL : Hrčak
Najkororisnije kolokacije u BHS-u:
